

Borba za čist vazduh
Konferencija je odložena, nove informacije biće naknadno objavljene.
Odgovornost prema društvu nalaže da odložimo Konferenciju Zagadjenje - Borba za čist vazduh zbog pandemije Coronavirusa. Konferencija će se održati u septembru u Beogradu i o tome ćemo blagovremeno podeliti informacije
Konferencija #Zagadjenje – Borba za čist vazduh je nastala sama od sebe, kao potreba da dâ odgovore kako je došlo do zagađenja vazduha u Srbiji i koja i kakva rešenja je moguće primeniti kako bi vazduh postao dobar za život.
Cilj konferencije je da se dobiju odgovori na pitanja šta je uzrok zagađenja vazduha, kako se meri, ko se bavi kontrolom kvaliteta vazduha, koje se mere preduzimaju i kakvav uticaj ima na građane, održivi razvoj, kratkoročno i dugoročno. Konferencija treba da predloži kratke i dugoročne mere i aktivnosti građana, privrede i države za trajno smanjenje zagađenja vazduha.
OPŠIRNIJEZbog izostanka ili neadekvatne reakcije nadležnih organa po pitanju aerozagađenja, kada je više nego očigledno da je to postao veliki problem, javila se inicijativa grupe pojedinaca kao i nekih organizacija da o temi zagađenja vazduha treba više da se govori, sazna, edukuje. Konferencija je nastala sama od sebe, kao potreba da dâ odgovore kako je došlo do zagađenja vazduha u Srbiji i koja i kakva rešenja je moguće primeniti kako bi vazduh postao dobar za život.
Zagađenje i saobraćaj
Zagađenje i industrija
Zagađenje i poljoprivreda
Zagađenje i termoelektrane
Zagađenje i stanovništvo
Sumpor-dioksid i PM čestice zagađenja
Zagađenje i zdravlje
Zagađenje i meteorologija
Zagađenje i javne ličnosti
Zagađenje i NVO
Zagađenje i državne institucije
Zagađenje i zakonodavstvo
Foto: Dragoljub Zamurović
Foto: Vukša Dragović
Foto: Andrej Nihil
Foto: Vladimir
Foto: Jasmina Kovačević
Foto: Anne Marie Alves Ćurčić
Foto: Jelena Milošević
Foto: Branko Marković
Foto: Aleksandar Milanović
Redovni profesor Hemijskog fakulteta, UNIVERZITETA U BEOGRADU.
Dugogodišnji šef Katedre za primenjenu hemiju.
Počasni član Srpskog hemijskog društva. Dekan Hemijskog
fakulteta u periodu 2009-2015. Predsednik Saveta u dva
mandata. Predsednik je matičnog odbora za geo- i astro- nauke
Ministarstva za nauku Republike Srbije.
Bio predsednik Evropske asocijacije za hemiju životne
sredine u dva mandata. Član je uređivačkog odbora časopisa
Environmental Chemistry Letters (Springer). Predsednik je
Humboldt kluba Srbije i saradnik odbora Čovek i životna
sredina SANU-a. Bio je predsednik Upravnog odbora
Agencije za hemikalije. Profesor Jovančićević je i ekspert
Evropske komisije za evaluaciju međunarodnih projekata.
Doktorsku tezu je odbranio 1993. godine na Katedri za
primenjenu hemiju Hemijskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu. Kao stipendista Fondacije Alexander von Humboldt
u toku 2000. i 2002. godine bio je na posledoktorskim
studijama u Hanoveru, Nemačka (Federal Institute for
Geosciences and Natural Resources).
Od 2003. godine je redovni profesor na Hemijskom
fakultetu.
Iz oblasti organske geohemije i drugih srodnih oblasti
primenjene hemije, kao i iz oblasti hemije životne sredine
objavio je do sada 125 naučnih radova (104 sa SCI liste, 50 u
vodećim časopisma) i pet knjiga – četiri u izdanju Springer-a.
Saopštio je do sada i oko 250 radova na naučnim skupovima
od kojih oko100 na međunarodnim.
Rukovodilac brojnih domaćih i međunarodnih naučnih
projekata.
Redovni profesor Hemijskog fakulteta, UNIVERZITETA U BEOGRADU.
Dugogodišnji šef Katedre za primenjenu hemiju.
Počasni član Srpskog hemijskog društva. Dekan Hemijskog
fakulteta u periodu 2009-2015. Predsednik Saveta u dva
mandata. Predsednik je matičnog odbora za geo- i astro- nauke
Ministarstva za nauku Republike Srbije.
Bio predsednik Evropske asocijacije za hemiju životne
sredine u dva mandata. Član je uređivačkog odbora časopisa
Environmental Chemistry Letters (Springer). Predsednik je
Humboldt kluba Srbije i saradnik odbora Čovek i životna
sredina SANU-a. Bio je predsednik Upravnog odbora
Agencije za hemikalije. Profesor Jovančićević je i ekspert
Evropske komisije za evaluaciju međunarodnih projekata.
Doktorsku tezu je odbranio 1993. godine na Katedri za
primenjenu hemiju Hemijskog fakulteta Univerziteta u
Beogradu. Kao stipendista Fondacije Alexander von Humboldt
u toku 2000. i 2002. godine bio je na posledoktorskim
studijama u Hanoveru, Nemačka (Federal Institute for
Geosciences and Natural Resources).
Od 2003. godine je redovni profesor na Hemijskom
fakultetu.
Iz oblasti organske geohemije i drugih srodnih oblasti
primenjene hemije, kao i iz oblasti hemije životne sredine
objavio je do sada 125 naučnih radova (104 sa SCI liste, 50 u
vodećim časopisma) i pet knjiga – četiri u izdanju Springer-a.
Saopštio je do sada i oko 250 radova na naučnim skupovima
od kojih oko100 na međunarodnim.
Rukovodilac brojnih domaćih i međunarodnih naučnih
projekata.
Zaposlen je na Univerzitetu u Beogradu, Mašinski fakultet, Odsek za procesnu
tehniku i zaštitu životne sredine. Član je Odbora čovek i životna sredina
SANU, Matičnog naučnog odbora za uređenje, zaštitu i korišćenje voda, vazduha
i zemljište, Naučnog društva Srbije i Naučnog saveta Fonda za nauku. Takođe,
član je naučnog saveta Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne
sredine u više saziva i tehničke komisije za procene uticaja Ministarstva,
Gradskog i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine Beograda.
Osnivač je Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom, SeSWA i član
nacionalnog saveta. Osnivač je i predlagač Projekta osnivanja Nacionalnog tela,
i predsednik Međuresornog koordinacionog tela za utvrđivanje posledica NATO
bombardovanja po zdravlja i životnu sredinu. Učesnik i rukovodilac velikog
broja generalnih, idejnih i glavnih projekata, kao i nacionalnih strateških
dokumenata, propisa i studija iz oblasti zaštite životne sredine, enegetike i
održivog razvoja. U okviru naučnih aktivnosti objavio je više od 20 radova u
časopisima međunarodnog značaja, izložio je 57 radova na međunarodnim i 27
radova na domaćim konferencijama.
Zaposlen je na Univerzitetu u Beogradu, Mašinski fakultet, Odsek za procesnu
tehniku i zaštitu životne sredine. Član je Odbora čovek i životna sredina
SANU, Matičnog naučnog odbora za uređenje, zaštitu i korišćenje voda, vazduha
i zemljište, Naučnog društva Srbije i Naučnog saveta Fonda za nauku. Takođe,
član je naučnog saveta Ministarstva nadležnog za poslove zaštite životne
sredine u više saziva i tehničke komisije za procene uticaja Ministarstva,
Gradskog i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine Beograda.
Osnivač je Asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom, SeSWA i član
nacionalnog saveta. Osnivač je i predlagač Projekta osnivanja Nacionalnog tela,
i predsednik Međuresornog koordinacionog tela za utvrđivanje posledica NATO
bombardovanja po zdravlja i životnu sredinu. Učesnik i rukovodilac velikog
broja generalnih, idejnih i glavnih projekata, kao i nacionalnih strateških
dokumenata, propisa i studija iz oblasti zaštite životne sredine, enegetike i
održivog razvoja. U okviru naučnih aktivnosti objavio je više od 20 radova u
časopisima međunarodnog značaja, izložio je 57 radova na međunarodnim i 27
radova na domaćim konferencijama.
Dr Vladimir Đurđević je vanredni profesor na grupi za meteorologiju, Fizičkog fakulteta (Beograd). Tokom svoje karijere bio je gostujući istraživač u NOAA/NCEP, SAD; CMCC, Italija; IST, Portugalija; i ICOD, Malta. Učestvovao je u više međunarodnidž istraživačkidž projekta koji su finansirani iz fondova EU H2020, EU-FP, IPA, JRC, IOC-UNESCO i GEF. Trenutno je rukovodilac tima Fizičkog fakulteta na H2020 projektu IS-ENES3 (Infrastructure for the European Network for Earth System Modelling). Angažovan kao ekspert i konsultant, bio je koautor Nacionalnih izveštaja o klimatskim promenama za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Brazil. Objavio je preko trideset radova u recenziranim međunarodnim naučnim časopisima, i imao preko 100 saopštenja na međunarodnim konferencijama. Njagova ekspertiza je modeliranje klime, analiza klimatoloških podataka, analiza uticaja klimatskih promena, procena rizika, procena ranjivosti i prilagođavanje na klimatske promene.
Dr Vladimir Đurđević je vanredni profesor na grupi za meteorologiju, Fizičkog fakulteta (Beograd). Tokom svoje karijere bio je gostujući istraživač u NOAA/NCEP, SAD; CMCC, Italija; IST, Portugalija; i ICOD, Malta. Učestvovao je u više međunarodnidž istraživačkidž projekta koji su finansirani iz fondova EU H2020, EU-FP, IPA, JRC, IOC-UNESCO i GEF. Trenutno je rukovodilac tima Fizičkog fakulteta na H2020 projektu IS-ENES3 (Infrastructure for the European Network for Earth System Modelling). Angažovan kao ekspert i konsultant, bio je koautor Nacionalnih izveštaja o klimatskim promenama za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Brazil. Objavio je preko trideset radova u recenziranim međunarodnim naučnim časopisima, i imao preko 100 saopštenja na međunarodnim konferencijama. Njagova ekspertiza je modeliranje klime, analiza klimatoloških podataka, analiza uticaja klimatskih promena, procena rizika, procena ranjivosti i prilagođavanje na klimatske promene.
Naučni je savetnik u NU Institu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Institut od nacionalnog zanačaja,
Univerzitet u Beogradu i rukovodi Centrom izuzetnih vrednosti za hemiju i inženjering životne sredine.
Učestvovala je i rukovodila u mnogim nacionalnim i međunarodnim naučnim projektima, vezano za
hemiju, zaštitu životne sredine i klimatske promene.
Recenzirala je brojne domaće i međunarodne naučne projekte u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih
promena.
Rešavala je probleme u praksi, od kojih je najznačajniji rešenje zagađenja vazduha grada Pančeva
benzenom, 2004. godine, snažno medijski propraćeno.
Objavila je preko 100 naučnih radova u međunarodnim naučnim časopisima, od čega preko 50% u
vrhunskim.
Recezent je u mnogim vrhunskim međunarodnim naučnim časopisima u oblasti životne sredine.
Gostujući urednik u Special Issue "Sensors for Particulate Matter and Air Pollution" časopisa “Sensors”
https://www.mdpi.com/journal/sensors/special_issues/PM_AP
Gostujući urednik u časopisu Frontiers in Environmental Science - Toxicology, Pollution and the
Environment, https://www.frontiersin.org/research-topics/12124/the-environmental-hazards-of-toxic-
metals-pollution
U okviru programa Clean Development Mechanisms boravila je u Japanu 2005.
U okviru EU Climate KIC programa, 2019. boravila je u Finskoj na poslovima 4.0 industrijske revolucije
Bila je i član je u:
- ACS (American Chemical Society)
- JICA (Japan International Cooperation Agency) Alumni
- MESAEP (Mediterranean Scientific Association of Environmental Protection)
- American Association for Aerosol Research AAAR
- Srpsko hemijsko društvo
- Drustvo fizikohemičara Srbije
Naučni je savetnik u NU Institu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Institut od nacionalnog zanačaja,
Univerzitet u Beogradu i rukovodi Centrom izuzetnih vrednosti za hemiju i inženjering životne sredine.
Učestvovala je i rukovodila u mnogim nacionalnim i međunarodnim naučnim projektima, vezano za
hemiju, zaštitu životne sredine i klimatske promene.
Recenzirala je brojne domaće i međunarodne naučne projekte u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih
promena.
Rešavala je probleme u praksi, od kojih je najznačajniji rešenje zagađenja vazduha grada Pančeva
benzenom, 2004. godine, snažno medijski propraćeno.
Objavila je preko 100 naučnih radova u međunarodnim naučnim časopisima, od čega preko 50% u
vrhunskim.
Recezent je u mnogim vrhunskim međunarodnim naučnim časopisima u oblasti životne sredine.
Gostujući urednik u Special Issue "Sensors for Particulate Matter and Air Pollution" časopisa “Sensors”
https://www.mdpi.com/journal/sensors/special_issues/PM_AP
Gostujući urednik u časopisu Frontiers in Environmental Science - Toxicology, Pollution and the
Environment, https://www.frontiersin.org/research-topics/12124/the-environmental-hazards-of-toxic-
metals-pollution
U okviru programa Clean Development Mechanisms boravila je u Japanu 2005.
U okviru EU Climate KIC programa, 2019. boravila je u Finskoj na poslovima 4.0 industrijske revolucije
Bila je i član je u:
- ACS (American Chemical Society)
- JICA (Japan International Cooperation Agency) Alumni
- MESAEP (Mediterranean Scientific Association of Environmental Protection)
- American Association for Aerosol Research AAAR
- Srpsko hemijsko društvo
- Drustvo fizikohemičara Srbije
Dvadeset godina iskustva u oblasti životne sredine, klime i klimatskih promena. Član međunarodnih i
tela koja su učestvovala u pregovorima sa EU i Focal point za Okvirnu konvenciju UN o promeni klime,
iskustvo u pripremi zakonodavstva i politika na nacionalnom nivou, sprovođenju projekata i saradnji
sa donatorima.
Dvadeset godina iskustva u oblasti životne sredine, klime i klimatskih promena. Član međunarodnih i
tela koja su učestvovala u pregovorima sa EU i Focal point za Okvirnu konvenciju UN o promeni klime,
iskustvo u pripremi zakonodavstva i politika na nacionalnom nivou, sprovođenju projekata i saradnji
sa donatorima.
Slobodan Bubnjević (1978), naučni novinar i pisac. Osnivač i urednik portala "Nauka kroz priče". Rukovodio je komunikacijama Centra za promociju nauke, a od 2017. zaposlen je na Instititu za fiziku u Beogradu. Od 2003. godine o klimatskim promenama piše za nedeljnik "Vreme", a pisao je i za brojne druge domaće medije kao što su "Politika" i National Geographic. Objavio je dve knjige i više monografskih publikacija.
Slobodan Bubnjević (1978), naučni novinar i pisac. Osnivač i urednik portala "Nauka kroz priče". Rukovodio je komunikacijama Centra za promociju nauke, a od 2017. zaposlen je na Instititu za fiziku u Beogradu. Od 2003. godine o klimatskim promenama piše za nedeljnik "Vreme", a pisao je i za brojne druge domaće medije kao što su "Politika" i National Geographic. Objavio je dve knjige i više monografskih publikacija.
Ivanka Novaković je psiholog, konsultant u oblasti organizacionog razvoja i liderstva sa 20 godina
iskustva u ovim oblastima. Ona je autor, trener i ICF ACC biznis coach i prvi akreditovani PACT™
konsultant u regionu. Osnivač je ICF ogranka u Srbiji.
Njen rad je motivisan vizijom uspešnih organizacija koje su vođene na konstruktivan, holistički i
humanistički način razvijajući unutrašnju kulturu tako da postižu izvanredne poslovne rezultate dok
istovremeno omogućavaju zaposlenima da budu srećni, autentični i inspirisani onim što rade. Ovakve
organizacije posluju održivo i obogaćuju zajednicu.
Ivanka je kao konsultant, trener, coach i mentor radila za Ball Corporation, Coca Cola Hellenic, Philip
Morris International, NIS Gazprom Neft, Carlsberg, Michelin, Erste Bank, Opportunity Bank, Delhaize,
Telenor, Actavis, JTI, Sport Vision Grupa, KimTec, Fashion Company, Holcim, SIM, Heineken, Frikom,
Delta M, Delta Sport, Polimark, Orsus, Textil, Movem, DHL, Schneider Electric, Sekopak.
Ivanka je mama trojice dečaka, ljubitelj sporta, umetnosti i prirode, zainteresovana za načine kako svako
od nas utiče na očuvanje životne sredine, održivost poslovanja i kvalitet života.
Ivanka Novaković je psiholog, konsultant u oblasti organizacionog razvoja i liderstva sa 20 godina
iskustva u ovim oblastima. Ona je autor, trener i ICF ACC biznis coach i prvi akreditovani PACT™
konsultant u regionu. Osnivač je ICF ogranka u Srbiji.
Njen rad je motivisan vizijom uspešnih organizacija koje su vođene na konstruktivan, holistički i
humanistički način razvijajući unutrašnju kulturu tako da postižu izvanredne poslovne rezultate dok
istovremeno omogućavaju zaposlenima da budu srećni, autentični i inspirisani onim što rade. Ovakve
organizacije posluju održivo i obogaćuju zajednicu.
Ivanka je kao konsultant, trener, coach i mentor radila za Ball Corporation, Coca Cola Hellenic, Philip
Morris International, NIS Gazprom Neft, Carlsberg, Michelin, Erste Bank, Opportunity Bank, Delhaize,
Telenor, Actavis, JTI, Sport Vision Grupa, KimTec, Fashion Company, Holcim, SIM, Heineken, Frikom,
Delta M, Delta Sport, Polimark, Orsus, Textil, Movem, DHL, Schneider Electric, Sekopak.
Ivanka je mama trojice dečaka, ljubitelj sporta, umetnosti i prirode, zainteresovana za načine kako svako
od nas utiče na očuvanje životne sredine, održivost poslovanja i kvalitet života.
Dr Dragan Rudinac, zaposlen u Opštoj bolnici "Sveti Luka" Smederevo, kao lekar radi od 1987, a kao specijalista za plućne bolesti od 1995. godine. Pored redovnih aktivnosti angažovan je u Savetovalištu za odvikavanje od pušenja i aktivista je u građanskoj inicijativi za zaštitu životne sredine "Crveni bedževi".
Dr Dragan Rudinac, zaposlen u Opštoj bolnici "Sveti Luka" Smederevo, kao lekar radi od 1987, a kao specijalista za plućne bolesti od 1995. godine. Pored redovnih aktivnosti angažovan je u Savetovalištu za odvikavanje od pušenja i aktivista je u građanskoj inicijativi za zaštitu životne sredine "Crveni bedževi".
Tihomir Popović, dipl. met, je ekspert sa više od 20 godina iskustva u domenu kvaliteta vazduha. Više od deset godina je bio lider Odeljenja za praćenje kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Republike Srbije. Učestvovao u definisanju i uspostavljanju nacionalne mreže automatskih stanica za monitoring kvaliteta vazduha, mreže AMSKV. Kreirao i izradjivao godišnje izveštaje o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji.
Bio je Nacionalni primarni kontakt i Nacionalni referentni centar za saradnju sa Evropskom agencijom za životnu sredinu (EEA) i Evropskom mrežom za informisanje i osmatranje životne sredine (EIONET) u oblasti kvaliteta vazduha (2008 - 2017).
Takođe je bio aktivan član Ekonomske komisije UN-a za Evropu, UNECE, Radne grupe za praćenje i procenu životne sredine (2008 - 2014) i Međusektorske radne grupe za indikatore životne sredine (2009 - 2014)
Pre Agencije za zaštitu životne sredine radio u Saveznom hidrometeorološkom zavodu, gde je vodio prvo Odeljenje za klimatska istraživanja a potom Sektor za meteorološka istraživanja i monitoring kvalitet vazduha.
Autor, koautor, više od 80 stručnih radova iz oblasti kvaliteta vazduha, monitoringa-promene klime i tehničke meteorologije. Penzioner od 2017.
Tihomir Popović, dipl. met, je ekspert sa više od 20 godina iskustva u domenu kvaliteta vazduha. Više od deset godina je bio lider Odeljenja za praćenje kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Republike Srbije. Učestvovao u definisanju i uspostavljanju nacionalne mreže automatskih stanica za monitoring kvaliteta vazduha, mreže AMSKV. Kreirao i izradjivao godišnje izveštaje o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji.
Bio je Nacionalni primarni kontakt i Nacionalni referentni centar za saradnju sa Evropskom agencijom za životnu sredinu (EEA) i Evropskom mrežom za informisanje i osmatranje životne sredine (EIONET) u oblasti kvaliteta vazduha (2008 - 2017).
Takođe je bio aktivan član Ekonomske komisije UN-a za Evropu, UNECE, Radne grupe za praćenje i procenu životne sredine (2008 - 2014) i Međusektorske radne grupe za indikatore životne sredine (2009 - 2014)
Pre Agencije za zaštitu životne sredine radio u Saveznom hidrometeorološkom zavodu, gde je vodio prvo Odeljenje za klimatska istraživanja a potom Sektor za meteorološka istraživanja i monitoring kvalitet vazduha.
Autor, koautor, više od 80 stručnih radova iz oblasti kvaliteta vazduha, monitoringa-promene klime i tehničke meteorologije. Penzioner od 2017.
Pročitajte šta su neke od javnih ličnosti imale da kažu na temu zagađenja
"Zagađenje je posledica fenomena trke do dna. Dok Vučić u Srbiji govori da je vazduh lošiji koliko je standard bolji, investitorima narod Srbije predstavlja kao jeftinu, zamenljivu radnu snagu, ništa više od seljaka, golje, praha na podu. Nakon uspešnog razaranja zaštite prava radnika i stavljanja čoveka u poziciju sredstva za lično bogaćenje, odlučio je da reklamira našu divnu zemlju kao mesto gde se ne moraju poštovati pravila, gde je prihvatljivo trovati sopstveni narod, a sve zarad privlačenja moralno dubioznog novca koji rado prihvata da zaštitu životne sredine zameni koruptivnim sredstvima."
“Zagađenje vazduha u Beogradu nikada nije bilo izraženije i pored jasne namere vlasti da ga okvalifikuje sasvim "uobičajenim" ili "prosečnim". Odsustvo volje da se uradi nešto konkretno, imenuju krivci tj vodeći zagađivači je bez presedana i još jedan dokaz apsolutne nesposobnosti.”
"Ja se ne razumem u zagađenje. Vidim da je zagađeno, slušajm od ovoga i onoga je, vidim da smo pri prvu najzagađenijih gradova, i ovde u Beogradu, a još gore je u Smederevu, Kosjeriću. Boru i drugim mestima. Uzrok sigurno nije visok standard kako je rekao Vučić, nego upravo zaostalost. Nema prečišćivača na toplanama, fabrikama kao u Smederevu i drugim mestima, gde su velika industrijska postrojenja, pare za ekologiju se koristi za druge namene, nema planova kako da se situacija popravi, ministar za ekologiju stvarno nije živ, neki čovek koga sopstveni posao malo interesuje. Odgovornosti nema. Kupuju se prastari nemački automobili, a i neverovatno je da se toliko ljudi greje na uglja, a tu me hvata tuga, jer se sećam sebe i mojih sestara kako smo kao deca donisle ugalj iz podruma. Eto, ne znam baš nešto stručno da vam kažem."
"Borba protiv zagadjenja podrazumeva mnogo pametniju i odgovorniju vlast od ove, kao i niz poteza, od kratkorocnih do dugorocnih, uz velika ulaganja. Zato je borba za cistiji vazduh neodvojiva od smestanja najgore vlasti u istoriji ove zemlje u – kontejnere za reciklazu. Pored eliminisanja individualnih lozista na nekvalitetan materijal, malih kotlarnica, njihovom zamenom na subvencionisan prelazak, na grejanje gasom, obaveznih fitera za industrijska postrojenja, pametna vlast ce morati da posegne i za, medju biracima, nepopularnim potezima – uvodjenja par-nepar sistema u individualnom transportu, eliminacije i zabranu uvoza vozila sa euro 3 motorima. Set zakona koji podrazumeva da se u investitorskoj i individualnoj gradnji pojavi obaveza za ozelenjivanjem dela placa / gradjevinskog zemljista, itd. Sve ovo podrazumeva sveobuhvatnu strategiju zakonskih mera i propisa koja je, jednostavno, preslozena za skromni intelektualni kapacitet sadasnjih nosilaca izvrsne vlasti. Ona podrazumeva i “dubinsku” edukativnu strategiju koja seze od predskolskih ustanova pa kroz citav obrazovni sistem. Fizicko zagadjenje u kome zivimo je samo jedan od aspekata dusevnog i mentalnog zagadjenja koje nas truje decenijama, cinjenice da nas je svinjski, neo-liberalni kapitalizam pozicionirao kao teritoriju u kojoj vladaju pravila protektorata i kolonije, koja ne ukljucuju cak ni u razmatranje dobrobit Gradjana koji zive na, tako, okupiranoj teritoriji. Izboriti se za ekoloski prihvatljive uslove zivota je posao za decenije. No, bez zapocinjanja tog posla, uskoro cemo dostici stepen zatrovanosti nase sredine gde nikakva mera vise i nece biti svrsishodna."
Da li ih koristite 7100 puta? #Ceger #Kese #Okolina #Zagadjenje #куповина https://www.krstarica.com/zivot/vas-dom/cegeri-za-kupovinu-imaju-i-drugu-tamniju-stranu/
Daj narodu hleba i igara da se ne vidi #zagadjenje https://twitter.com/veliki_drmr/status/1632677412692475905
Užice, Blok Zlatibor- centar grada, jutros u 7 i 30.
Poslato sa vibera.
Daj narodu hleba i igara da se ne vidi #zagadjenje
Užice, Blok Zlatibor- centar grada, jutros u 7 i 30.
Poslato sa vibera.
Mi koristimo kolačiće iz različitih razloga detaljno opisanih u nastavku. Nažalost, u većini slučajeva ne postoje industrijske standardne opcije za onemogućavanje kolačića bez potpunog isključivanja funkcionalnosti i funkcija koje dodaju na ovoj veb lokaciji. Preporučuje se da ostavite na svim kolačićima ako niste sigurni da li vam trebaju ili ne u slučaju da se koriste za pružanje usluge koju koristite.
Opširnije
Mi koristimo kolačiće iz različitih razloga detaljno opisanih u nastavku. Nažalost, u većini slučajeva ne postoje industrijske standardne opcije za onemogućavanje kolačića bez potpunog isključivanja funkcionalnosti i funkcija koje dodaju na ovoj veb lokaciji. Preporučuje se da ostavite na svim kolačićima ako niste sigurni da li vam trebaju ili ne u slučaju da se koriste za pružanje usluge koju koristite.